AUTOR
  • IVICA POPOVIĆ e-mail: ivicapopovic7@gmail.com
POGLED NA MJESTA IZ KOJIH NAS TRENUTNO PRATITE

Pjesma Bjelovirska
UMRLI
Matija_Obrvan11122017

Matija Obrvan pok. Petra 1933.-2017.
Ispraćaj: Bijeli Vir, 13.12.2017. u 14,30

Više...
Blog - prosinac 2014
utorak, prosinac 30, 2014
 

            Više klikom na fotografiju.

Image and video hosting by TinyPic

bijelivirmojerodnoselo @ 17:16 |Komentiraj | Komentari: 2 | Prikaži komentare
četvrtak, prosinac 25, 2014
 

Image and video hosting by TinyPic





bijelivirmojerodnoselo @ 00:01 |Komentiraj | Komentari: 4 | Prikaži komentare
srijeda, prosinac 24, 2014

            Više klikom na fotografiju.

Image and video hosting by TinyPic

bijelivirmojerodnoselo @ 22:35 |Komentiraj | Komentari: 0
utorak, prosinac 23, 2014
 

petak, 4. prosinca 2009.  Metkovski Vjesnik

TRADICIJA

      S namjerom da u Gradskom kulturnom središtu organiziramo izložbu jaslica (bètēlmā, kako bismo to u Metkoviću rekli), pokušali smo stupiti u kontakt s onima za koje znamo da ih imaju u svojim domovima, a i na više smo mjesta u gradu stavili plakate s pozivom, oglasili se na Radiju Delta i internetskoj stranici Metkovića. Kada smo već mislili da oglašavanje nije urodilo plodom, zazvonio nam je telefon. S druge strane komunikacijskoga kanala stajao je g. Ivica Popović koji nam je rekao da on ima jaslice, ali da ih ne može izložiti zbog nekih specifičnosti vezanih uz prostor u njegovu stanu. Stoga smo odlučil njegove jaslice izložiti u Metk ovskom vjesniku kad već drukčije nije moglo biti (uz obećanje g. Popovića da će ih sljedeće godine prepraviti za izložbu).  

S Ivicom Popovićem porazgovarali smo o tome kako je došlo do toga da radi jaslice koje se sastoje od mnoštva detalja. – U kući mojih roditelja u Bijelome Viru uvijek smo u vrijeme Božića imali male jaslice koje su nama djeci i vizualno dočaravale to vrijeme pa nam je i Božić bio nekako bliži. Ta slika maloga Isusa pa njegove majke, oca, pastira…Jaslice su nas obogaćivale duhovno, a na neki smo način sazrijevali i stjecali ljubav te noći.

Jaslice su se stavljale pod bor na samu Badnju večer? – Točno tako. Nije bilo ni tri ni pet dana ranije nego točno na Badnju večer. Tih dana išlo se u kuće gdje su, također, bile jaslice, gledalo se, uspoređivalo čije su bolje. Netko bi napravio nekakav bunar, neki most, netko bi napravio vodopad i slično. Radilo se od materijala koji su tada nama djeci bili pristupačni. Sve se zajedno nadopunjavalo u crkvi gdje su jaslice bile još svečanije i još veće.

Kada ste vas četvero djece već mogli sami praviti jaslice, je li bilo nesporazuma oko različitih ideja? – Uvijek je bilo prepirke, ali bismo se na kraju složili. Muški dio se uglavnom bavio jaslicama, a ženski bi se posvetio kićenju bora. Normalno, više grane bi dohvaćao onaj tko je bio viši.

Od čega je tada bila napravljena špilja? – U početku su to bile špilje rađene od jutenih vreća obloženih gipsom. To smo vidjeli u crkvi. A kasnije, kada smo malo narasli, počeli smo raditi male drvene štalice sa sjenicima. Dodavali bi se i pastiri kako leže uz vatru. Uvijek bi se dodalo nešto novo pa bi svake godine jaslice bile malo drukčije.

Kako ste pravili vatru? – Žaruljica i prozirna crvena folija. Znali smo koristiti i baterijske lampe koje bi se brzo potrošile.

Kakve su bile pripreme? – Nekoliko dana prije Badnjaka išlo bi se po mahovinu i bršljan. Tražili su se najljepši i najbolji komadi koji će prekriti prostor. U obzir je dolazio i poneki kamen kako bi sve izgledalo vjernije. U prvim satima mraka ušlo bi se u kuću i počelo raditi jaslice. Poslije bi se išlo na Ponoćku. Božić se osjećao po jaslicama, mahovini, kolačima… Sve to zajedno davalo bi posebnu atmosferu kući - toplu, obiteljsku.

A onda ste prestali biti dijete pa ste kasnije postali i otac. Kasnije, kako sam stario i kada sam se oženio, ljubav koju sam od svojih roditelja primio, pa i izgradnju jaslica, prenio sam svojoj djeci. Kako i na koji način? Sve više sam usavršavao izradu da bih došao do svega ovoga. Ovo nije napravljeno za jednu Badnju večer. Ovo je ra đeno za više Božića i više Badnjaka.

Dakle, i jaslice su se razvijale? – One nisu napravljene i sad je to to. Ne, one su svake godine nadopunjavane. Naravo, s vremena na vrijeme neke se stvari izmijene jer prostora u stanu nema toliko da bi se moglo napraviti neko remek-djelo. No svrha je pokazati svojoj, a i drugoj djeci kako je to izgledalo nekad te kako da ljubav Badnje večeri prihvate i prenose dalje.

Tko će ove godine postavljati  jaslice? – Sin i ja. I pitanja već počinju. On kao vrtićanin već se priprema svojim crtežima.

Zna da je vrijeme Došašća i da se treba pripremati.

           Više klikom na fotografiju.

Image and video hosting by TinyPic




bijelivirmojerodnoselo @ 16:38 |Komentiraj | Komentari: 0
petak, prosinac 12, 2014
 

     U prostorijama Hrvatskoga slova sinoć je (11. prosinca 2014.) u organizaciji Hrvatskoga slova i Društva Neretvana i prijatelja Neretve u Zagrebu održano predstavljanje knjige Domagoj Vidovića Zažapska onomastika na kojemu su uz autora sudjelovali dr. sc. Željko Jozić, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, dr. sc. Ankica Čilaš Šimpraga, voditeljica Odjela za onomastiku i etimologiju Instituta, dr. sc. Milica Mihaljević, voditeljica Odjela za hrvatski standardni jezik Instituta, Mate Kovačević, novinar i publicist te Stjepan Šešelj, književnik i glavni urednik Hrvatskoga slova.

Predstavljanje je vodio Stjepan Šešelj koji se između izlaganja drugih predstavljača u nekoliko navrata osvrnuo ponajprije na Vidovićev kolumnistički i književni rad. Ravnatelj se Instituta Željko Jozić dotaknuo dijalektoloških poglavlja knjige istaknuvši važnost proučavanja hrvatskih govora izvan granica Republike Hrvatske. Urednica knjige Milica Mihaljević iznijela je presjek Vidovićeva jezikoslovnoga rada te se osvrnula na antroponomastička poglavlja. Ocjenjivačica knjige Ankica Čilaš Šimpraga obradila je toponomastička poglavlja s osobitim naglaskom na jezično raslojavanje toponima, a Mate Kovačević rasvijetlio je povijesne, političke i geostrateške odrednice užegazažapskoga i širega istočnohercegovačkog prostora u kojemu se i danas dotiču interesi velikih sila.

Na koncu predstavljanja dodijeljene su knjige predstavnicima triju zavičajnih udruga unutar kojih djeluju Zažapci kako bi se u hrvatskome glavnom gradu simbolički ujedinilo Zažablje, područje koje je nekoć bilo podijeljeno između triju država (Mletačke i Dubrovačke Republike te Osmanskoga Carstva), a danas je višestruko ispresijecano hrvatsko-bosanskohercegovačkom granicom. Uime Društva Neretvana i prijatelja Neretve u Zagrebu knjigu je primio predsjednik Društva Luka Vlahović, uime Zajednice Hrvata istočne Hercegovine Šimun Pavlović, a kao predstavnik dubrovačkoga kraja Paulino Lonza. Nadajmo se da jedinstvo Zažabaca s obiju strana granice ne će ostati samo simbolično. 

               Više klikom na fotografiju.

Image and video hosting by TinyPic

               preuzeto:  www.drustvo-neretvana.hr

bijelivirmojerodnoselo @ 19:39 |Komentiraj | Komentari: 3 | Prikaži komentare
petak, prosinac 5, 2014
 

     Dana 04.prosinca pred 300-tinjak članova i gostiju u domu HV u Lori održana je osnivačka skupština Društva Neretvana i prijatelja Neretve u Splitu te su tim činom i neretvani u Splitu dobili svoje zavičajno društvo. Cjelokupni program u kojem su nastupili Zoran Bebić Beba, klapa Sv.Nikole, KUD Metković i Darko Matičević bio je vrlo sadržajan i nadasve zanimljiv. U samoj službenoj proceduri izabrano je vodstvo Udruge i to za predsjednika Toni Marević, za podpredsjednike Nikica Družijanić, Mišo Lojpur i Antonija Erceg, tajnika Marijo Popović te za članove Predsjedništva Zoran Jeramaz, Trpimir Jurić, Živka Obradović i Mišo Krstičević. U Nadzorni odbor izabrani su Zoran Kežić, Zvonimir Ajduk, Darko Matičević, Blaženko Juračić i Dijana Oršulić.

Skupu su se obratili i predstavnici neretvanskih gradova i općina; Nikola Grmoja, zamjenik gradonačelnika Metkovića, Ivan Obradović načelnik općine Zažablje te Nikola Krstičević načelnik općine Kula Norinska. Posebno dojmljivo obraćanje imao je nadbiskup splitsko makarski Marin Barišić koji je rodom iz Vidonja. Istaknuo je da su glavni simbol neretvanskog kraja plemenitost i dobrota te da je to zasluga svih koji su ulagali u naš odgoj i obrazovanje, a sve uz vjeru prema svojoj Domovini i svojoj Crkvi. Također je potrebno istaknuti da nam je Društvo Neretvana i prijatelja Neretve u Zagrebu uputilo poruku podrške te su istaknuli da nam stoje na raspolaganju po svim pitanjima Na samom kraju obratio se novoizabrani predsjednik Toni Marević koji je izrazio zadovoljstvo odazivom neretvana te istaknuo da nas sada očekuje rad za dobrobit cjelokupnog neretvanskog kraja.

 

             Više klikom na fotografiju.

Image and video hosting by TinyPic

bijelivirmojerodnoselo @ 13:15 |Komentiraj | Komentari: 3 | Prikaži komentare
srijeda, prosinac 3, 2014
 

     S obzirom da u gradu Splitu živi veliki broj onih koji su rođenjem odnosno podrijetlom iz doline Neretve skupina entuzijasta odlučila je pokrenuti zavičajno društvo. Sama ideja naišla je na vrlo pozitivne reakcije splitskih neretvana te nam se svakodnevno javlja veliki broj njih. Naši članovi su vrlo respektabilne osobe koje su se živeći i radeći dokazale u svojim područjima djelovanja.

Nakon nekoliko održanih inicijativnih sastanaka došli smo do trenutka održavanja osnivačke skupštine.

Osnivačka skupština Društva Neretvana i prijatelja Neretve u Splitu održat će se u četvrtak, 04.prosinca 2014. u domu HV u Lori s početkom u 19 h.

Skupštini će nazočiti gradonačelnici i načelnici gradova i općina iz doline Neretve, gradonačelnik Splita, Župan splitsko-dalmatinski, predstavnici zavičajnih društava koja djeluju u gradu Splitu te splitsko-makarski nadbiskup.

Pozivamo Vas da u skladu sa svojim mogućnostima popratite ovaj događaj koji je uistinu vrlo značajan.

S poštovanjem,

Predsjednik Inicijativnog odbora

Toni Marević

bijelivirmojerodnoselo @ 10:14 |Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare
Index.hr
Nema zapisa.